Procjenjuje se da se svakog dana širom svijeta popije preko 2 milijarde šoljica kafe. Napitak čije je ispijanje postalo svojevrstan ritual i neizostavni dio dnevne rutine je prvo što kažemo kada pozivamo nekoga na druženje, asocijacija na predah od posla, ili dodatni boost kad treba da ostanemo budni malo duže.

Odmah iza nafte, kafa je najvrednija roba kojom se trguje.

Kafu je navodno otkrio etiopljanski pastir još u 9. vijeku i to zahvaljujući ponašanju njegovih koza koje su pojele bobice ove biljke. Odlučio je da i sam proba kafu, a nedugo nakon njega stimulativno dejstvo kofenia osjetili su i monasi. Monasi su saznanje o kafi širili a vijest o kafi je stigla i do Arabijskog poluostrva na kojem je i počelo njeno uzgajanje i trgovina. Do 15. vijeka se uzgajala u Jemenu, a do 16. vijeka i u drugim zemljama Bliskog istoka gdje su se i pojavili prvi kafići, stjecišta društvenog života.

U 17. vijeku, kafa stiže u Evropu i uprkos otporu sveštenstva dobija blagoslov od Pape Klimenta VIII. U većim gradovima Engleske, Austrije, Francuske, Njemačke, i Holandije niču kafići, a u Londonu ih je do sredine 17. vijeka bilo čak 300. Kafa je odigrala veliku ulogu u ljudskoj produktivnosti. Naime, tadašnje jutarnje piće je bilo vino ili pivo sve dok nije zamijenjeno kafom.

Prije nego li je postala naša jutarnja rutina, kafa se pripremala na razne načine. Isprva, miješana je sa životinjskom mašću kako bi se napravila štangla za užinu. Njena fementisana pulpa je čak bila korišćena za pravljenje napitka nalik vinu.

Tek u 13. vijeku ljudi počinju da peku zrna kafe i prave prvi korak u pripremi kafe kakvu poznajemo danas.

U kafe baru Lipa, osim standardnog načina pripreme kafe, naš miksolog je otišao korak dalje i osmislio inovativnu ponudu drugačijih ukusa. Bilo da se radi o napicima sa kafom, koktelima, domaćem soku od lipe, ili laganim obrokom, ponuda našeg kafe bara će dodati novu dimenziju vašoj posjeti Lipskoj pećini. Dođite i probajte nešto novo u sasvim drugačijem ambijentu.