Često gledamo u nebo da vidimo hoće li nam trebati kišobran ili par dobrih vodootpornih cipela bez razmišljanja o većem uticaju vremena. Kiša je daleko više od vode koja pada sa neba. To je vitalna komponenta Zemljinog ciklusa vode koja oblikuje i održava ekosisteme, poljoprivredu i zalihe pitke vode. Obnavlja rijeke, jezera i podzemne vode, igrajući ključnu ulogu u održavanju biodiverziteta planete.

Rađanje kiše

Sve počinje jednostavnim ciklusom — procesom koji se naziva kondenzacija i padavine, odnosno kada se vodena para iz okeana, jezera i rijeka podigne u atmosferu i kondenzuje u tečne kapljice. Ove kapljice se zatim kombinuju i formiraju oblake koji lebde po nebu i obećavaju kišu. Kada kapljice postanu preteške, padaju na zemlju kao kapi kiše.

Na Zemlji je kiša voda u tečnom stanju, ali da li ste znali da na drugim planetama kiša može imati sasvim drugačiji oblik? Na primjer, na Veneri pada kiša sumporne kiseline (iako ona isparava prije nego što udari u površinu), dok na Saturnovom mjesecu, Titanu, umjesto kapi vode pada metan. Na Neptunu vladaju drugačiji uslovi zbog kojih naučnici veruju da bi tamo dijamanti zaista mogli kišiti.

Skulptor Zemlje

Kiša nije samo resurs koji čini život mogućim – ona je i sila transformacije. Vremenom istroši čak i najtvrđe stijene stvarajući pećine i oblikujući pejzaže. Da li ste se ikada zapitali kako su nastala mjesta poput Lipske pećine? To je magija kiše! Kada kišnica prodre u zemlju, ona pokupi ugljen-dioksid, postajući slaba ugljenična kisjelina. Takva voda rastvara krečnjak i druge rastvorljive stijene, formirajući zapanjujuće pećinske ukrase hiljadama godina u masivnim dvoranama nalik podzemnim katedralama.

Ljepota kiše na zemlji

Ima nešto posebno u mirisu kiše – petrikor, taj zemljani miris koji tako dobro prepoznajemo. To je miris prirode, koji se oslobađa dok kapi kiše ljube zemlju. Bilo da se radi o umirujućem zvuku kiše na vašem prozoru ili grmljavinskom pljusku, kiša ima način da nas natjera da zastanemo, razmislimo i cijenimo svijet oko nas. To se posebno odnosi na Cetinje koje je poznato po nevjerovatnoj količini padavina. Nosi titulu jednog od najkišovitijih gradova u Evropi, sa preko 160 kišnih dana godišnje. Smješten u dolini okruženoj planinama, jedinstvena geografija Cetinja doprinosi njegovim čestim i jakim pljuskovima, dajući gradu bujni, zeleni izgled.

Naše svakodnevne aktivnosti u velikoj mjeri određuje kišno vrijeme, ali kako je rekao Džon Raskin: „Ne postoji loše vrijeme, samo različite vrste lijepog vremena“. Zato, sljedeći put kada nijeste sigurni šta da radite po kišnom danu, posjetite Lipsku pećinu, nezaobilaznu atrakciju u blizini Cetinja i uvjerite se šta sve kiša može da stvori. Saznajte više o našoj Pećinskoj turi i čeka vas avantura kao na drugoj planeti.