Voda je uslovila i oblikovala postojanje života i prirode oko nas. Zbog svojih svojstava, nazvana je i rastvorom života. Naime, voda je univerzalni rastvarač zbog mogućnosti da rastvori brojne supstance. Upravo zbog ove sposobnosti, podzemni svijet kraških područja karakterišu ukrasi jedinstvenih oblika, tekstura, naziva, i boja.

Speleološki objekat Lipska pećina odavno je poznat po bogatstvu različitih pećinskih ukrasa i formacija. Poznato je čak i da su u 19. vijeku lokalni stanovnici pojedinim ukrasima davali nazive kako bi se lakše orijentisali u mračnim dubinama podzemnog svijeta. Naime, Lipska pećina je seljanima služila kao izvor vode, a u nju su ulazili kroz Jamski ulaz koristeći konope i baklje.

Pod svjetlošću baklji i u igri sjenki, između ostalog vidjeli su krokodila, gusle, drobove, i blizance. U ljetnjim mjesecima, seljani bi išli do gusala gdje se i nalazi nepresušan izvor vode u Lipskoj pećini. Znatiželja ih je odvela dublje u tamu gdje su u utrobi cetinjskog kraša naišli na stalagmit koji su nazvali drobovi.

Osim naziva koje su seljani asocijativno davali pecinskim ukrasima, oni imaju i svoje speleološke nazive. Početni dio pećinskih zidova krase korali koji naizgled prkose gavitaciji zbog ugla pod kojim se formiraju. Naime, jako strujanje vazduha uslovilo je njihov rast “ukrivo”. Pored već poznatih stalaktita i stalagmita, postoje i stalagnati, to jest, stubovi koji nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita. Prije samog ulaza u jezersku dvoranu, posjetioci mogu vidjeti dva stuba koja su dobila naziv blizanci.

U vjekovima pred nama, praunučad naših praunučadi će imati priliku da prisustvuju spajanju takozvanog totema, centralnog ukrasa Njegoševe dvorane, sa stalaktitima iznad, odnosno formiranju još jednog pećinskog stuba.

Jedan od ukrasa u koji privlači najviše pažnje naših posjetilaca jeste saliv, iliti jezik kako su ga nazvali seljani koji su u prošlosti ulazili u pećinu. Masivnost, različite boje, tekstura, kao i gumno koje su seljani sagradili oko njega, mame posjetioce da se okupe kao što je to rađeno vjekovima unazad.

Ukras specifičnog oblika i načina formiranja nosi naziv zavjesa. Naime, ovaj ukras se formira dok kapi vode teku niz pećinski svod time ostavljajući trag minerala. Svako naredno nizanje sloja minerala dovodi stvaranja pećinskih zavjesa koje karakteriše izgled tanane draperije sa nekoliko nabora i nerijetko više boja.

Imjaući u vidu da je Lipska pećina relativno mlada, većina bigrenih kada koje posjetioci mogu vidjeti su tek u svom početnom periodu formiranja. Jedna od najvećih bigrenih kada nosi naziv gusle zbog svog specifičnog oblika. Za razliku od stalagmita i stalaktita, bigrene kade i travertin se fromiraju tečenjem vode umjesto kapanjem.

Pozivamo vas da posjetite Lipsku pecinu kako biste čuli sve zanimljiviosti o ovim i drugim pećinskim ukrasima i uživali u čarima podzemnog svijeta.

Za više informacija o najpopularnijoj Pećinskoj turi posjetite: Pećinska tura – Lipa cave (lipskapecina.me)